Samobor, 3 km od trga, Tepec-Cerje, tri etaže po 20 m2, prvi vlasnik 1/1, ubrzo voda i upis, 30.000€

Budrovci Draganićki, vikend, 55m2, voćnjak 525 m2, central. na drva, vodovod pov., moguća zamj.za ZG BiH, Vlašić, povoljno vikendica, na samom skijalištu. struja voda, centralno grijanje, tv satelit, veća okućnica. moguća zamj... Sesvete Adamovec, vikendica 7.5x6, podrum i kat, nova gradnja na parceli 35x40m, voda, na parceli struja, vl.list Koprivnica, vikendica s vinogradom i velikim mladim voćnjakom, struja i voda, ukupno 1734 m2, 45.000 kn Tuheljske toplice, 1 km od bazena, vikendica 70m2, plin struja bez građevine, hitno i vrlo povoljno, može na rate Kloštar ivanić Bešlinec, vikend kuća 100 m2, roh-bau, velika okućnica i građevinsko zemlj. Gornje Kustošija, panorama, kuća 80m2, svi priključci, useljiva, nedovršena, okuć. 300m2, 75.000€, Agencija Kozlinger Bibinje, vikendica, 61 m2 sa 215 m2 okućnice, struja, voda, vlasnički list, cijena po dogovoru

Krk

Doseljenje Hrvata

Smatra se da su Hrvati naselili otok Krk krajem 6. ili početkom 7. st. iako za to nema pouzdanih podataka. Okolnosti za naseljenje otoka bile su povoljne jer se nalazio pod Bizantskom vlašću, ali na rubu carstva, a nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva romansko i romanizirano stanovništvo je bilo prorijeđeno, bez vojske.

Malo je podataka iz toga doba pa postoji mnogo mogućnosti. Ne zna se jesu li Hrvati naselili otok boreći se s domicilnim stanovništvom ili ih je lokalni živalj mirno prihvatio i izmješao se s njima. Kako je rimski grad Fulfinium nestao otprilike u to doba moguće je da su ga razorili Hrvati.

S obzirom da je grad Krk opstao vjerojatno se dio romanskog i romaniziranog stanovništva povukao unutar gradskih zidina. Vjerojatno je i da su preostali Liburni (ili bar dio njih) prihvatili Hrvate. Tome u prilog ide činjenica što su Hrvati preuzeli naziv za otok i grad Krk od liburnskog Kurikta, a ne od romanskog Vecla iako je on bio u upotrebi već oko 500 godina.

Činjenica što su svi kašteli podignuti na mjestu dotadašnjih ilirskih naselja može se tumačit dvojako; da su se Liburni i Hrvati međusobno izmješali, ali i da su Hrvati pokorili Liburne i na mjestu razorenih ilirskih naselja izgradili svoje kaštele.
Prvotna Baška nalazila se na uzvisi ponad današnje Baške. Na slici se vidi žuti zvonik crkve svetog Ivana Krstitelja, a oko koje crkve se nalazio kaštel Baška dok ga 1380. godine Mlečani nisu razorili i spalili.

Točno su liniju razgraničenja utvrdili najprije romanist Petar Skok, a kasnije su njezin južni kraj ispravili Mihovil Bolonić i Ivan Žic Rokov. Prema Petru Skoku linija je išla od Punta Pelove kraj Porta u Dubašnici preko Kaslona i zaseoka Muraj na Treskavac sve do Drage Bašćanske. Bolonić i Žic su ispravno korigirali liniju koja po njima od Muraja ide na Kuku te prolazi tek malo istočnije od Punta, isključujući Treskavac, preko polja Sus na rt Negrit.

Utvrđivanje linije provođeno je na temelju toponima, a koji su istočno od linije hrvatskog porijekla, a zapadno su romanskog (latinskog). Skok kao najstarije hrvatske nazive na Krku navodi Hlam, Njivice, Poljica, Ert i Ret (danas rt), Gabonjin, Kozarin, Jurandvor. Povjesničar Vjekoslav Klaić među najstarije nazive ubraja: Hlam/Klam, Kivno/Kibno, Gostinjoc, Poje, Tribùje, Vetrnà, Žestiloc, Dòlova, Gabonjin, Sužàn, Šugare, Hlapa.

Krk

Nekad najveći
 

Otok Krk ima površinu od 405,78 km². Sve do 1993. godine Krk se smatrao najvećim jadranskim otokom. Početkom te godine, Geodetski Zavod Rijeka modernim računalnim mjerenjima dobio je podatak da su otoci Krk i Cres potpuno identične površine, a što je u javnosti izazvalo senzaciju jer se Krk smatrao većim od Cresa za oko 5 km², a i jer je djelovalo nevjerojatnim da dva susjedna otoka imaju potpuno identičnu površinu. 

Razlog da su se desetljećima pogrešno prikazivale površine ovih dvaju otoka je u tome što je mjerenje njihovih površina prvi i posljednji put bilo 1823. godine, a od tada su podaci bili samo prepisivani.

 

Međutim, s obzirom da se razina Jadranskog mora postepeno podiže, a obale otoka Cresa su strmije od onih na Krku, za očekivati je da će u skoroj budućnosti Cres postati najvećim otokom u Jadranu.

Krajobraz

Otok Krk, satelitska snimka; jasno se razaznaju ogoljeli, gorski masiv na istoku i prostrani, valoviti, vegetacijom bogati zapadni dio otoka.

Sjeverni Krk 

Linija koja razdvaja sjeverni i srednji Krk prolazi od uvale Sepen do zaljeva Soline. Sjeverni dio pokriva samo 34 km² ili 8,4 % površine otoka. To je zapravo visoravan na oko 60 m visine na kojoj je, zbog vapnenačke podloge i jakih udara sjevernog vjetra bure, vegetacija degradirana i prevladava golet, osim na zapadnom zaštićenijem dijelu oko Omišlja – i obala je u tom području pristupačnija.

Špilja Biserujka.

 

Istočna obala, Košćera, djeluje poput kamenog zida visokog 40-etak metara. Na tom su djelu pristupačne jedino uvale Voz i Peškera. Vapnenačka građa dovela je do stvaranja najveće špilje na otoku i jedne od najposjećenijih u Hrvatskoj – Biserujke. Ona se nalazi nedaleko Rudina, uz Omišalj jedinog naselja u ovom dijelu otoka.

Središnji Krk

Središnji Krk obuhvaća najveći dio otoka. To je prostran kraj valovitog reljefa s mnogo vrtača ( ponikvi ) i brdašca koja rijetko prelaze 200 metara. 

Osnov tla čine vapnenačke i dolomitske stijene koje su sklone raspadanju i stvaranju rastresitog tla koje je pomiješano s humusom pogodovalo bujnoj vegetaciji, a time i fauni. To je glavni razlog velikoj naseljenosti ovog dijela otoka na kojem je od ukupno 68 otočnih naselja smješteno čak 60.

U zapadnom području, na terasastoj obali koja se blago spušta prema moru smješteni su Njivice, Malinska, Krk, a u uvali Valbiska se nalazi i trajektno pristanište. 

Najzapadniju cjelinu čini kraj koji se naziva Šotovento. Šotovento obuhvaća 10 naselja smještenih podno nekoliko brda koja ga štite od bure, a po čemu je i dobio naziv  tal. Soto vento – ispod vjetra, zavjetrina .

Krk

Krk
Podaci
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Glavno naselje	Krk
Površina	405,78 km²
Obalna crta	219,12 km
Broj stanovnika	17.860
Otok Krk

Krk

Krčki karatisti nastupili na desetom međunarodnom TAD kupu

U trsatskoj Dvorani Mladosti, 14. travnja 2013. godine, održan je deseti po redu Međunarodni karate turnir - TAD kup, čiju uspješnu organizaciju još jednom potpisuje istoimeni riječki karate klub. 

Pored 700 okupljenih natjecatelja iz čak 70 klubova, iz Slovenije, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Italije i Hrvatske, svoje su borilačke vještine demonstrirali i sljedeći članovi Karate kluba Krk Croatia: Ena Karabaić (osvojivši 2. mjesto u kategoriji mlađih učenica -28 kg), Stella Polonijo, Bernarda Galjanić, Dominik Nonveiller, Manuel Bajčić (osvojivši 3. mjesto u kategoriji mlađih kadeta -57 kg) te Branimir Vančina (osvojivši 3. mjesto u kategoriji mlađih kadeta +57 kg).

Krk

155. Kolegij: Zadovoljavajuće ostvarenje Proračuna u prvom ovogodišnjem kvartalu

U uredu gradonačeknika, 15. travnja 2013. godine, održan je 155. sastanak Kolegija na kojem su osim Darija Vasilića nazočili njegov zamjenik Čedomir Miler, Marinko Bajčić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka i Josip Staničić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krka.

Od ostalih prisutni su bili Đimi Skomeršić, voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo, Ana Bajčić Hrgovčić, stručna suradnica za gospodarstvo i europske fondove, Dinka Pejnović, stručna suradnica za proračun i financije, Mladenka Skomeršić, viša stručna referentica za komunalnu naknadu i ovršni postupak te Mladena Cvitković, viša stručna referentica.

Početak ovotjednog zasjedanja obilježilo je rješavanje predmeta Odsjeka za gospodarstvo, odnosno prihvaćanje prijedloga da se na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za korištenje sredstava radi sufinanciranja projekata energetske učinkovitosti prijavi projekt rekonstrukcije javne rasvjete Grada Krka. Sukladno podacima iz Studije ukupna vrijednost spomenute investicije procijenjena je na 4.473.406,25 kn, a odlučeno je kako će se ove godine na predmetni natječaj kandidirati dio investicije u iznosu od 1.500.000,00 kn, i to prema modelu kojim 60% (900.000,00 kn) čini ulaganje Fonda, odnosno 40% (600.000,00 kn) ulaganje Grada. 

Takođe, na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za korištenje sredstava radi sufinanciranja projekata vezanih uz korištenje obnovljivih izvora energije biti će kandidirane dvije inicijative: rekonstrukcija kotlovnice Grada Krka procijenjena na 815.000,00 kn te rekonstrukcija sustava grijanja zgrade Javne vatrogasne postrojbe Grada Krka, odnosno uvođenje dizalice topline, što je procijenjeno na 250.000,00 kn.

I ovi se projekti sufinanciraju sredstvima Fonda do 60% ukupne financijske konstrukcije ulaganja, i to do iznosa od 1.400.000,00 kn po ponudi. Nadalje, načelno je podržana inicijativa areheologa Matije Makaruna za sufinanciranje arheoloških istraživanja na lokalitetu sv. Lovro, areal vile Šinigoj, u gradu Krku. Kako je planirano da se sredstva za navedeno istraživanje osiguraju zajedno s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, a obzirom da ih ono u konačnici nije odobrilo, financiranje navedenih radova odgođeno je za drugu polovicu ove godine. Na zamolbu Zračne luke Rijeka d.o.o. Grad je prihvatio partnerstvo u projektu obnove, modernizacije i razvoja krčkog aerodroma. Ova investicija vrijedna 16.000.000,00 EUR prijavljena je Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao regionalni razvojni projekt.

Rješavajući predmete Odsjeka za komunalno gospodarstvo prihvaćeno je rješenje nadzornog inžinjera Eda Hera za stepenište koje će povezivati novouređenu pješačku stazu u Ulici Tina Ujevića u gradu Krku s obližnjim (javnim) parkirališnim prostorom. Kako je prijedlog prihvaćen, Odsjeku je naloženo da krene u prikupljanje ponuda, budući da se prema dostavljenom troškovniku radi o investiciji vrijednoj 40.687,50 kn. Članovima Kluba Marcedes Benz, Kseniji i Karlu Sajovic iz Austrije, dana je suglasnost da 02. rujna, ove godine, na Obali Hrvatske mornarice izlože dvadesetak mercedesovih oldtimera. Planirano je da se ova putujuća izložba priredi ujutro, između 10.00 i 12.00 sati.

Raspravljajući o temama Odsjeka za proračun i financije, razmotreni su financijski rezultati Grada u prvom kvartalu, odnosno izvršenje Proračuna za razdoblje od 01. siječnja do 31. ožujka, ove godine. Unatoč tome što se prihodi u prvom kvartalu sporije ostvaruju, a ne smiju se zanemariti ni rashodi preneseni iz prethodnih godina, ostvaranje Proračuna, kada se u obzir uzmu ukupni prihodi (15.151.152,00 kn) i rashodi (15.170.783,00 kn) znatno je bolje nego li prošlogodišnje.

Krk

Krčani na Novigradskom proljeću

Kao i prethodnih godina daroviti krčki osnovnoškolci sudjelovati će u radionicama poznate Škole stvaralaštva Novigradsko proljeće. Naime, radi se o smotri stvaralaštva darovitih učenika koji se u okviru izvannastavnih aktivnosti bave stvaralaštvom u različitim jezično-umjetničkim područjima (riječ, zvuk, slika, pokret), a njihovi su mentori, učetilji koji dijele slične interese.  

Organizatori ovog hvalevrijednog događanja su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agencija za odgoj i obrazovanje, a domaćin novigradska Osnovna škola Rivarela.

Program škole stvaralaštva obuhvaća rad u dvadesetak višestruko heterogenih radionica u korelaciji s nastavnim sadržajima, koje u sedmodnevnom radu ostvaruju unaprijed dogovorenu temu. Ove godine odlučeno je da to bude - ključ.

Ovogodišnje izdanje škole, koja bilježi dugogodišnju tradiciju, održati će se između 20. i 27. travnja, a pored zavidnog broja sudionika s prostora čitave Hrvatske u njezinu će se radu zasigurno iskazati i sljedeći krčki osnovnoškolci: Ivor Hrast MŠ Krk, literarna, Fran Vasilić MŠ Krk, literarna, Petra Turčić (MŠ Krk, pjevanje), Laura Lončarić MŠ Krk, klasično slikarstvo, Darija Bogović (PŠ Dubašnica, scenska), Lorena Lulić PŠ Dubašnica, pjevanje, Luka Vadnov PŠ Vrbnik, scenska, Ana Vadnov (PŠ Vrbnik, scenska), Dina Antić PŠ Vrbnik, pjevanje, Anamarija Papić PŠ Vrbnik, literarna, Josipa Španjić PŠ Omišalj, grafička, Mirna Mahulja (PŠ Omišalj, slikarsko-scenografska), Ana Karabaić PŠ Punat, pjevanje, Dora Blažević PŠ Punat, pjevanje i Lana Diamond Kulaš Reid PŠ Punat, pjevanje.

Sudjelovanje darovitih učenika u novigradskim radionicama omogućile su jedinice lokalne samouprave otoka svaka za učenike sa svoga područja te Primorsko-goranska županija